недеља, 12. април 2009.

Biogradska gora


Biogradsko jezero 121, montenegro

Biogradska gora, jedna od tri posljednje evropske prašume. U njenom središtu je istoimeno jezero, oko njega pješačka staza koja vodi kroz stoljetnu šumu. Jezerom možete ploviti u drvenim barkama, uživajući u iskonskom ambijentu...

biogradska gora, montenegro

Nalazi se u centralnom dijelu planine Bjelasice, između rijeke Tare i Lima. Najveća prirodna vrijednost ovog parka je Biogradska gora, koja zauzima površinu od 1.600 hektara i jedna je od poslednje tri očuvane prašume na Starom kontinentu. Centralno mjesto u parku zauzima Biogradsko jezero. Od 1878. godine, kada su lokalna bratstva i plemena poklonila ovo područje tadašnjem gospodaru Crne Gore - knjazu Nikoli, koji je ovaj biser prirode proglasio za "knjažev zabran" – područje je pod zaštitom države.

U parku ima 26 biljnih zajednica sa oko 2.000 vrsta i podvrsta. Evidentirano je više od 200 vrsta ptica, među kojima i orao krstaš. Faunu čine jeleni, srne, divokoze, vukovi, divlje svinje, lisice, zečevi, a prostor NP je stanište za više od 350 vrsta insekata.

Na visini od 1.094 metra, u srcu prašume, smjestilo se Biogradsko jezero, najveće i najpoznatije u nizu ledničkih jezera na području Nacionalnog parka. Ono je poznato izletište, sa uređenim parking prostorom, restoranom, bungalovima, osvijetljenim šetačkim stazama i kamping prostorom. U ljetnjim mjesecima privlači veliki broj turista, pogotovo tranzitnih koji se na putu prema moru ovdje zaustavljaju tražeći skrovište od visokih temperatura.

Prostor Nacionalnog parka i Biogradskog jezera poznat je i po arheološkim lokalitetima, sakralnim spomenicima i narodnom graditeljstvu - brvnarama, kulama, vodenicama itd.

Turistička mapa Crne Gore

Mapa, Crna Gora

Turistička mapa Crne Gore

Svojim položajem Crna Gora pripada srednjem Mediteranu, odnosno južnoj Evropi. Nalazi se između 41°52’-43°42’sjeverne geografske širine i 18°26’-20°22’istočne geografske dužine. Na sjeveru se graniči sa Srbijom, na jugoistoku sa Albanijom, s juga je od Italije dijeli Jadransko more, a na zapadu susjedi su joj Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Crna Gora – divlja ljepota na južnom Jadranu!

Milocer, MontenegroMilocer

Skijanje na planini, rafting na brzim vodama, jedrenje na dasci, uživanje u divnim, sunčanim plažama ili slatkovodnom i morskom ribolovu, uključujući big gejm okršaje s pučinskim grabljivicama poput lampuge, gofa i tune... Sve u jednom danu, u prečniku od svega 150 kilometara?!

Da, tako nešto moguće je u Crnoj Gori.

Vaše je da otkrijete ovaj kutak na Jadranu, dođete i uživate u spektakularnoj prirodi, autentičnoj kuhinji, vinu kom su i Rimljani spleli lovorike.

Spoznajte kako su hiljadama godina ljudi trajali na ovoj granici istorijskih vjetrova.

Podneblje od nepunih 14 hiljada kvadratnih kilometara okićeno je fascinantnim i neponovljivim spomenicima prirode, koji su putopiscima i pjesnicima mamili najljepše riječi, stihove, godine...

Tu, na vratima Jadrana, upoznaćete jedan od najljepših zaliva svijeta, najdublji kanjon Evrope, najveće jezero na Balkanu, očuvanu prašumu, četiri nacionalna parka, brojne rezervate i zaštićena područja - raj za ljubitelje prirode.
More je posebna priča. Od ušća Bojane, na jugoistoku, do Boke na sjeverozapadu nižu se i smjenjuju pješčane plaže, skrovite uvale, ostrva, gradići čija su jezgra nastala na grčkim, ilirskim i rimskim temeljima.

Svakako morate upoznati i ljude sa crnogorskih planina i katuna. Tokom duge istorije oni su naučili da hrabro odbijaju razne osvajače, a putnike namjernike dočekuju iskreno i gostoljubivo. Potražite ih u pastirskim kolibama, ugostite se jelima od organski proizvedenih namirnica - imaćete osjećaj da ste posjetili prijatelja.

Dođite.

среда, 8. април 2009.

BOKOKOTORSKI ZALIV


Za cijelo podrucje Boke Kotorske, posmatrajuci ga kao jednu , geo-morfolosku i biljno-geografsku cijelinu, moze se reci da je priroda u svom stvaralastvu bila tu bogato izdasna. Rijetko je da se na relativno manjoj povrsini i kracoj vazdusnoj udaljenosti moze susresti toliki kontrast reljefa, u cudesnom sklopu tektonske gradje, i biljno-geografska rasclanjenost - od osiromasenih, skoro golih krecnjackih povrsina u zaledju, od listopadne - pa do uvijek zelene vegetacije na priobalnom pojasu. U tom slikovitom stjecistu divnih panorama i brojnih pejzasnih kolorita izdize se grandiozno djelo prirode. Boka, ta nevjesta Jadrana nasla je zavidno mjesto u djelima putopisaca, pjesnika i umjetnika.

DURMITOR

Nacionalni park "Durmitor" zauzima 39000 ha povrsine. Od 1980. godine 20000 ha njegove povrsine upisano je u Svjetsku bastinu UNESCO-a. Na 1456 metara Durmitora smjesten je Zabljak, najvisi grad na Balkanu. Okruzuju ga 23 planinska vrha sa preko 2300 metara. Na podrucju Durmitora nalazi se cak 17 glecerskih jezera koja se u narodu zovu "gorske oci". Najpoznatije je Crno jezero. Ono je zimi prekriveno ledom i kristalima smrznutih pahuljica. Sredinom ljeta u njemu se moze kupati. U vrtoglavim udolinama izmedju planinskih obronaka krije se predivna ljepota jezera Zminjeg, Vrazjeg, Barnog, Ribljeg, Modrog i ostalih jezera. Panoramom citave Crne Gore dominira vrh Bobotov kuk, visok cak 2523 metra.

Austrijski geograf, Oskar Bauman je prvi covjek koji se popeo na Bobotov kuk (2523m). U svom zapisu "Prvi iskorak na Cirovu pecinu" kaze: "Istocno od nas sirila se jedna pusta, krsima i snijeznim smetovima ispunjena kraska dolina, dok nas je sa druge strane pozdravljao zeleni pejzaz Jezera. Ovdje sam ostavio Djura koji je patio od vrtoglavice i sa jednim cobaninom krenuo u napad na glavni vrh. Vodic je skinuo svoje opanke i hodao bos. Nakon sat i po penjanja zaobisli smo vrh i stupili na greben izmedju Soa i Kablinove. Sa vrtoglave visine gledali smo u kotlinu gdje smo juce bili i odakle je blistalo sem Skrckog i Malo jezero. Licila su tamnoplavim ocima."

Najdublji kanjon u Evropi, kanjon rijeke Tare, kao i kanjoni Susice i Komarnice dopunjuju ljepotu Durmitora. Iz daleke geoloske proslosti sacuvana je bogata flora, sa preko 1500 vrsta, a zivotinjski svijet je takodje veoma raznovrstan, posebno 130 vrsta ptica, medju kojima se izdvajaju orlovi. Medvjedi i vukovi su takodje cesti stanovnici durmitorskih suma.

U ljetnjoj sezoni ljubitelji prirode mogu uzivati u usponima na vrhove planina, setnjama kroz sume i livade, branju sumskih plodova, lovu ili ribolovu, ili u splavarenju rijekom Tarom, a zimi u alpskom i nordijskom skijanju. Zimi Zabljak postaje ono sto je Sveti Stefan tokom ljeta.

Fascinantan prirodni fenomen predstavlja i Ledena pecina. Ona se nalazi ispod vrha Obla Glava na 2100 metara nadmorske visine. Do nje se stize relativno lako, obiljezenom planinskom stazom. Cak i u toku ljeta u njenoj unutrasnjosti mozete uzivati u ledenom "muzeju" stalaktita i stalagmita. U visim predjelima Durmitora preko citavog ljeta mogu se sresti nameti snijega, a u predjelu Velika Kalica, zvanom Debeli namet moze se skijati cak i usred ljeta. Brojne manifestacije na ovom prostoru, kafici, restorani sa nacionalnim specijalitetima i susreti sa dugogodisnjim zaljubljenicima u Durmitor, dace posebnu patinu vasem boravku.

PROKLETIJE


Crnogorske Prokletije su samo manji dio ove posebne planinske skupine koja se nalazi izmedju Dinarida i Sarskih planina. Iako se veci dio ove planinske skupine nalazi u Albaniji, crnogorske Prokletije su znatno misterioznije i interesantnije turistima.

Planinski vijenci se postepeno izdizu u pravcu jugozapad sjeveroistok, sa oboda Zetsko-skadarske potoline i zavrsavaju spletom najvisih masiva Bogicevice, do prevoja Cakora i Rugova, u duzini oko 70 km, gdje se nalaze najvisi planinski grebeni, Maja jezerce-2694m na albanskoj teritoriji, Djeravica-2656m na srbijanskoj i Bogicevica-2358m na crnogorskoj teritoriji. Kontinuitet ovog mocnog visokoplaninskog sklopa geomorfoloski se nastavlja u pravcu sjevera nizom visokih planinskih vijenaca, preko Nedzinata-2341m, Cakora-2046m, Mokre planine-1932m, Hajle-2403m i Mokre Gore-2154m.

Snazni geotektonski poremecaji u proslosti, uslovili su slozen i raznovrstan sastav i reljef ovih planina. Najmocnija i najintezivnija glacijacija na Balkanu, ostavila je najdublje tragove glecerske erozije u obliku mnogobrojnih cirkova u kojima je zaostalo desetak manjih lednickih jezera i duboko urezanih valova. Jovan Cvijic je tvrdio da «ni u jednoj oblasti Balkanskog poluostrva gleceri nijesu ostavili tako duboke tragove svoje erozije kao u Prokletijama. To je poslije Alpa bila najglecernija planina u Evropi.

Tragovi glecerske aktivnosti, kao rijetka prirodna vrijednost, nisu samo znacajni za proucavanje evolucije biljnog i zivotinjskog svijeta i globalne klime, vec predstavljaju i estetsku atrakciju. Ostri nazubljeni grebeni, nepristupacni vrhovi, duboki cirkovi, strme, vertikalne litice, brojna izvorista rijeka. Citave Prokletije nisu ni taknute ljudskom rukom.


PLANINSKI TURIZAM

Ponuda Crne Gore je velika. Krecuci se redom od juga prema sjeveru, tu su: Rumija, Lovcen, Subra i Orjen, sa bogatim istoriskim i kulturnim nasljedjem stecenim kroz vjekove. Zatim ide Skadarsko jezero sa preko 500 ili vise biljnih i zivotinskih vrsta i takodje ogromnim nasljedjem u spomenicima, tvrdjavama i manastirima. Dalje preko Prokletija i Komova, koji obiluju stijenama relativne visine do 700m, slijede Moracke planine sa slicnim stijenama i Bjelasica sa izvanrednim skijaskim terenima, i na kraju Durmitor i Sinjajevina o kojima se dosta zna, ali gdje ima jos mnogo da se pokaze.

Svi ovi masivi su konglomerat kanjona: Tare - jedan od najljepsih u Evropi, Nevidio zadnjeg osvojenog u Evropi, Mrtvice najdubljeg u Evropi itd. Sam Durmitorski masiv je oivicen kanjonima Pive, Tare i Komarnice a tu su kanjoni: Susice, Bukovice, Bijele i Pridvorice, zatim interesantni i prakticno neistrazeni kanjon rijeke Skudre, koji se nalazi uz zidine stare gradske tvrdjave Kotor i zatim kanjon Cijevne.

Svi ovi planinski masivi obiluju glecerskim jezerima, stogodisnjim sumama i planinskim potocima. Mnoga mjesta su fantasticna izletista za masovni planinski turizam, kad su u pitanju jezerske doline i uopste doline u tim planinama. Za razliku od dolina vecina planinskih vrhova, osim Bjelasice, Ljubisnje, Sinjajevine i jos poneke planine u juznom dijelu Crne Gore, zahtijevaju dobro planinarsko i alpinisticko iskustvo.

понедељак, 6. април 2009.

NESTO O TURIZMU

Туризам представља чин путовања у циљу рекреације, као и прибављање услуга ради остваривања тог циља. Сама реч „туризам“ потиче од енглеске речи tour, што у преводу значи „задовољство од путовања са задржавањем у различитим местима“[1]. Туриста је особа која путује најмање осамдесет километара од места сталног боравка, како је то дефинисала Светска туристичка организација (део Уједињених нација)
Свеобухватнија дефиниција би била да је туризам услужна индустрија, која се састоји од већег броја опипљивих и неопипљивих елемената. У опипљиве елементе спадају транспортни системи - ваздушни, железнички, путни, водени и у новије време, космички; услуге угоститељства - смештај, храна и пиће, обиласци, сувенири; и сродни сервиси као на пример банкарство, осигурање као и безбедност и сигурност. Неопиољиве елементе чине: одмор и релаксација, култура, авантура