понедељак, 11. мај 2009.

HERCEGNOVSKA RIVIJERA

Na samom ulazu u jedan od najljepših zaliva na Jadranu, Boku Kotorsku i ispod najviše planine dinarskog masiva Orjena, smjestio se Herceg Novi kao centar Hercegnovske rivijere. U njegovim romantično uskim ulicama i strmim skalinama (stepenicama) kroz vijekove se prepliću romanički, vizantijski i orijentalni stil dajući mu tipičnu sliku mediteranskog grada. Udaljenost od putničkih terminala
Aerodrom Tivat je od Herceg Novog udaljen 20 km preko trajekta.
Aerodrom Ćilipi 28 km
Aerodrom Golubić-Podgorica 110 km
Trajekt 15 km
Budva je udaljena 40km, a Dubrovnik 60 kmGEOGRAFSKI POLOŽAJ Herceg Novi predstavlja kulturni, administrativni i privredni centar Opštine, koja se prostire od graničnog prelaza DEBELI BRIJEG do najužeg dijela Boke Kotorske, tjesnaca VERIGE (300 m širine), sa bogatim i živopisnim seoskim zaleđem, na ukupnoj površini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 18.000 stanovnika. Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske širine i 18"33' istočne geografske dužine. RELJEFNE KARAKTERISTIKE Obala hercegnovske rivijere je duga 50 km, sa pjeskovitim, šljunkovitim i ljekovitim, blatnim plažama, sa stijenama okupanim morem i romantičnim uvalama okruženih borovima, maslinama i tamarisom. Ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi između rtova Oštro i Mirište. Prosječna dubina vode u Zalivu je 27,8 metara, a maksimalna dubina iznosi 61 metar. Boka Kotorska je uvrštena u Asocijaciju 28 najljepših zaliva svijeta 1997. godine. Sa svojim najvišim vrhom od 1.895 m u zaleđu Herceg Novog nalazi se planina Orjen. Ona je poznata po endemskim vrstama biljaka, rekreativnim stazama i skijanju tokom proljeća i ranim ljetnim mjesecima. Tu su pažnje vrijedna i brda Dobroštica i Radoštak, sa najvišim vrhovima od oko 1.500 metara. Važno je spomenuti i poluostrvo Luštica, sa najvišim vrhom Obosnik od 586 metara. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Podneblje Boke Kotorske ima ugodnu mediteransku klimu sa 285 sunčanih dana godišnje, pogodnih za odmaranje i ljeti i zimi. Sam Herceg Novi ima specifičnu mikro klimu koja je uslovljena dobrom južnom ekspozicijom, blizinom mora i planinskim zaleđem, koje sprečava prodor hladnih vazdušnih masa. Prosječna godišnja temperatura vazduha je iznad 16°C. Karakteristična su, takođe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosječna dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosječna dnevna temperatura morske vode tokom ljetnjih mjeseci iznosi od 22 - 26 C i približno ista prosječna dnevna temperatura vazduha omogućava kupališnu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci. Godišnji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlažnost vazduha je najniža ljeti 63%, a najviša u jesen i dostiže do 80%. Slanitet mora iznosi 38%. Kada zaduva ljetnji maestral, zimska bura i jugo, te šilok, grego, levanat, tramuntana, oštrijal ili pulenat, cijeli ovaj kraj prelije zagasita boja mora. FLORA Pored brojne domaće mediteranske flore samo dobar poznavalac rastinja može da se snađe među 250 vrsta egzotičnog bilja. Palme, aralije, kanarske datule, borovi, čempresi, oleandri, magnolije čine paletu boja i cjelinu skladnom tek kada se rascvjetaju mimoze i zlatnim sjajem ispune dušu svakog ko ovdje dođe. Njima je posvećen festival Praznik mimoze koji se održava u februaru svake godine. KULTURA-GRAD FESTIVALA Herceg Novi je jedan od rijetkih gradova crnogorskog primorja koji „živi" tokom čitave godine, zahvaljujući brojnim kulturnim i sportskim aktivnostima koje se ovdje tradicionalno odvijaju:
Praznik mimoze - februar
Dani muzike - u decembru i januaru
Hercegnovski filmski festival - avgust
Trg od knjige – juli i avgust
Sunčane skale – juli
Međunarodni festival klasične muzike – juni
Male skale- maj ZNAMENITOSTI Nalazeći se geografski između dva značajna grada, Dubrovnika i Kotora, Herceg Novi je svoj razvoj temeljio na odbrambenoj funkciji pomoću jakih tvrđava, ne samo u gradu i bližoj okolini, već i na samom ulazu u zaliv Boke Kotorske. Centar grada čini Stari grad odakle se i razvio današnji Herceg Novi. U gradu se ističu: Sat kula iz 15 vijeka, crkve Sv. arhanđela Mihaila i Sv. Jerolima, Kanli kula sa Ijetnjom pozornicom, tvrđava Forte mare, a iznad magistrale i čuveno utvrđenje Španjola. Ispred Starog grada je Trg Nikole Đurkovića na kome se odigravaju brojne fešte i susreti mladih. HERCEGNOVSKA RIVIJERA Je duga 15 km i obuhvata sedam turistučkih mjesta, od kojih svako ima svoje ljepote zbog kojih ih treba posjetiti. Posebno mjesto u srcima turista zauzima mjesto IGALO koji sa Herceg Novim čini jedinstvenu gradsku cjelinu. Ono se može smatrati i posebnim turističkim naseljem koje broji oko 8.000 stanovnika. Sa temperaturom većom od 10 stepeni C tokom 285 dana i temperaturom većom od 25 stepeni C tokom 105 dana u godini, ne zna se da li su ljepša ljeta ili zime. Ime je dobilo po istoj riječi grčkog porijekla, koja znači "obala - plaža - žalo". Zahvaljujuci radioaktivnom - morskom mulju sa BLATNE PLAŽE ili kako je još nazivaju STARA BANJA, centar je zdravstvenog turizma Crne Gore. Poznat je i po neeksploatisanoj mineralnoj vodi nazvanoj "Igaljka". Temperatura mora u sezoni od maja do septembra je od 22-26 stepeni, a u avgustu sunce grije i po 11 sati dnevno. NJIVICE su naselje koje pripada Igalu, udaljeno 8 km od Herceg Novog, poznato po dobrim hotelima, nudističkoj i "Kraljičinoj plaži".
MELJINE je turističko mjesto koje se nalazi 3 km istočno od Herceg Novog, ima 1150 stanovnika. Najznačajnija kulturno-istorijska vrijednost mjesta je Lazaret, koji datira iz 1732.god. i obuhvaćen je Master planom razvoja turizma Crne Gore.
ZELENIKA je mjesto koje se nalazi 4,5 km istočno od Herceg Novog. Naziv potiče od mediteranske zimzelene biljke "zelenika" (Phulera latifolia). Ovdje je izgradjen prvi hotel na Južnom Jadranu, ili bolje rečeno u Crnoj Gori, 1902.god., preteča hercegnovskog i crnogorskog hotelijerstva. Ima 2830 stanovnika.
KUMBOR je udaljen 6 km od Herceg Novog. Ime mu potiče od italijanske riječi "conborgo" (predgradje - starog grada Stoli). Ima oko 950 stanovnika.
ĐENOVIĆ je od Herceg Novog udaljen 8 km. Naziv mu potiče od prezimena Đonović iz 1540.god., a vremenom je transformisano u današnje ime. Ima 1500 stanovnika, a po površini je najmanje naselje u Opštini.
BAOŠIĆ se nalazi 12 km istočno od Herceg Novog i ima 1080 stanovnika. O porijeklu imena postoji nekoliko predanja. U povelji cara Dušana iz 1351. godine pominje se pod nazivom Baošle.
BIJELA je naselje koje se nalazi 13 km od Herceg Novog, sa više od 4.000 stanovnika. Pod ovim imenom se pominje još u 14 vijeku. Ovdje se nalazi poznato "Jadransko brodogradilište". BJELSKE KRUŠEVICE su naselje u Bijeloj, poznate po porijeklu Pape Siksta V.
KAMENARI su locirani 15 km istočno od Herceg Novog u tjesnacu Verige. Mjesto je dobilo ime, kako legenda kaže, po majstorima koji rade sa kamenom i sami sebe nazivaju - kamenarima. Ima 1040 stanovnika. Ovdje saobraća trajekt do Lepetana.
LUŠTICA je poluostrvo koje se nalazi na ulazu u Bokokotorski zaliv sa njegove desne strane. Površine je 47 km2, a pruža se u dužini od 13 km. Zbog izuzetne razudjenosti obala je duga čak 35 km, što predstavlja 12% ukupne dužine crnogorske obale. Poznata po maslinama, maslinovom ulju, pršutu, siru iz ulja i rakiji maginjači. Ovdje se nalaze i najatraktivnija hercegnovska izletišta i plaže: ŽANJIC, MIRIŠTE, ARZA, DOBREČ. Područje poluostrva je izuzetno bogato i kulturnim naslijeđem, na njemu se nalazi dvadesetak crkava, od toga 18 pravoslavnih i 2 katoličke, što najbolje govori o vjekovnom skladnom suživotu na ovom prostoru. IZLETIŠTA Iz hercegnovske luke svakodnevno isplovljavaju izletnički brodovi i čamci za Rose i Žanjice na Luštici, do ostrva Mamule, Njivica i Igala, a neki brodovi plove Bokokotorskim zalivom sve do Risna, Perasta i Kotora. Prevoz se može ugovoriti i unaprijed ili za neku drugu destinaciju, na primjer za Budvu, Sveti Stefan ili za Dubrovnik. Od izleta u lokalnom okruženju nešto su rijeđi oni koji se organizuju ka planinskom zaleđu, tj. Borićima, Vrbanju, Orjenu...
ŽANJIC - Južno od naselja Rose, u ambijentu starih maslinjaka, nalazi se atraktivna uvala Žanjic. Velika plaža od bijelih oblutaka i kristalno čistim morem, zaštićena je od vjetrova Rtom Arza.
PLAVA ŠPILJA - je jedna od najatraktivnijih u nizu pećina koje se nalaze na poluostrvu Luštica. Svoj naziv je dobila po neobično plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunčevih zraka koji se odbijaju o njenu površinu.
OSTRVO MAMULA - Kružnog je oblika, prečnika 200 m, obraslo niskom vegetacijom sa malom plažom i pristaništem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjećanja na taj period postavljena je spomen ploča.
MIRIŠTE - Ova mala uvala skoro da je nerazdvojni dio uvale Žanjic, a ispred uvale se nalazi školj-otočić Mala Gospa sa renoviranom srednjevjekovnom Bogorodičinom crkvom. Na samom Rtu nalazi se tvrđava koju su prvi put izgradili Rimljani da bi kontrolisali ulaz u zaliv.
ROSE - Na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica, nasuprot Herceg Novog, nalazi se naselje Rose. Tu je nekada bila stara grčka naseobina Porto Rose koju su razrušili Saraceni u IX vijeku, a dokrajčili mnogi zemljotresi. Ima oblik tipične male mediteranske varošice sa kućama zbijenim i poređanim ispred pristaništa - rive, dobro zaštićenom od vjetrova. Mjesto je okruženo bujnom vegetacijom čempresa, borova, maslina, hrastova, oleandera, lovora i makije.
BORIĆI - Na 14 km od Herceg Novog, na visini od 850 m, asfaltnim putem , stiže se do planinske kuće „Borići", koja, pored dvadesetak kreveta, ima i restoran, a pruža i prekrasan pogled na Bokokotorski zaliv.
ORJEN - je najviša planina na Jadranu (1895 m). Četiri su osnovna područja ove planine: ZUBAČKI UBLI, VRBANJSKO PODRUČJE (sa skijaškim terenima SUBRE), CRKVIČKO PODRUČJE i područje BIJELE GORE (sa najdužim snježnim pokrivačem). SMJEŠTAJNI KAPACITETI Računa se da Herceg Novi u svojoj smještajnoj ponudi ima 30 hiljada kreveta, od čega šest i po hiljada u hotelima, u dobro opremljenim odmaralištima dvije i po hiljade, u auto kampovima više od hiljade, a u domaćinstvima 20 hiljada kreveta. U toku turističke sezone Herceg Novi postaje grad mladih. Po nekim podacima, gotovo 70 odsto gostiju koji borave u julu i avgustu nisu stariji od 35 godina. Za njih su uređeni mnogobrojni kafići i noćni klubovi. SAOBRAĆAJ Putnicima koji stižu u Crnu Goru avionom na raspolaganju su dva međunarodna aerodroma, u Podgorici i Tivtu, kao i aerodrom Ćilipi kod Dubrovnika (Hrvatska) Crna Gora je pomorskim putem povezana sa svijetom. Feriboti redovno saobraćaju na linijama: Bar-Bari-Bar, Bar-Ankona-Bar Na putnim pravcima kroz Crnu Goru postoji svakodnevno više stalnih autobuskih linija. Autobuske stanice se nalaze u svim opštinama Crne Gore, a one u Herceg Novom, Budvi, Baru, Podgorici i Pljevljima tokom turističke sezone rade neprekidno 24 časa. Lokalni autobusi i kombi vozila, saobraćaju svakih 30 minuta i staju na autostajalištima takozvanim “pečurkama”. Ukupna dužina puteva u Crnoj Gori iznosi 5.174 km. Dva najvažnija putna pravca su Jadranska magistrala od Igala do Ulcinja i magistralni pravac: Petrovac na moru – Podgorica – Kolašin – Bijelo Polje, koji povezuje jug sa sjeverom Crne Gore.

2 коментара:

  1. svidja mi se kako si opisala hercegnovsku rivijeru, samo jedna primjedba, trebala si postaviti neke slike, ali je dobro... samo tako nastavi

    ОдговориИзбриши
  2. veoma korisne informacije o hercegnovskoj rivijeri...

    ОдговориИзбриши